Znano je da dobrotvori i heroji odlaze tiho, bez pompe. Danas smo na posljednji počinak ispratili našu sumještanku Mariju Žunek r. Blažević (Maricu). Iako je doživjela lijepih 92 godine, ali svaki odlazak je bolan za obitelj i prijatelje. Rođena Slunjanka svog životnog partnera je našla u Međimurcu, Mirku Žuneku iz Vukanovca.

Za sve moje ne-vojne prijatelje vani ili tu u domovini, ovo vam može ili ne može pomoći da razumijete one od nas koji smo služili u vojsci tj. bili ZNG-e. Mi smo veterani. Kuću smo napustili kao mladići i djevojke ili pravi tinejdžeri ma nebitne su godine (ponekad loše savjetovani) odrasli u nepoznatoj avanturi. Voljeli smo svoju zemlju dovoljno da je branimo i štitimo vlastitim životima.

Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi okuplja 9 članica gardijskih postrojbi RH te naj oštrije osuđuje ophođenje, ponašanje i djelovanje predsjednika HVIDR-e i zastupnika u Hrvatskom saboru Josipa Đakića. 1.GBR Tigrovi, 2. GBR Gromovi, 3. GBR Kune, 4. GBR Pauci, 5. GBR Sokolovi, 7. GBR Puma, 9. GBR Vukovi, 1. Hrvatski gardijski Zdrug i 84 gardijsku bojnu Termiti Zadar.

Korisniku invalidske ili obiteljske mirovine koji dijelom ili u cijelosti ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu prema odredbama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, a mirovina mu je manja od najniže mirovine, odredit će se najniža mirovina koja iznosi 45% prosječne neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u 2016. godini, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku (trenutno je to 2.558,25 kn).

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO) omogućio je hrvatskim braniteljima da ranije odu u mirovinu, pri čemu im se ona određuje temeljem ZOMO-a i ZOHBDR-a. Dobna granica se pritom snižava kada je riječ o starosnoj mirovini, ovisno o broju mjeseci provedenih u borbenom sektoru. No, isto nije predviđeno za prijevremenu mirovinu koja se umanjuje. Dobna granica za odlazak u starosnu mirovinu, za koju je uvjet inače 65 godina života i najmanje 15 godina staža, branitelju smanjuje za četiri mjeseca ako je u borbenom sektoru sudjelovao od 100 dana do pet mjeseci.

Ponukan donošenjem zakona o civilnim žrtvama Domovinskog rata moram zapisati moje zapažanje. Zakon civilnim žrtvama daje pravo u zbrojnom iznosu od 3.400,00 kuna. Nitko nije protiv naših civilnih stradalnika. Samo mi nije jasno zašto se tome vesele iz SNV. Oni na svojim stranicama vijeća hvale donošenje ovog zakona. Iz toga se da izčitati da će i pripadnici naroda koji je vršio agresiju na RH imati korist po ovom zakonu. A to nam sve govori da su pojedini branitelji s pravom ogorčeni.

Što da radim da se zaposlim? Ali kako, kad mi s biroa ne daju posao. Da. Dok je bio na bojištu, oni su se školovali, zaposjeli njihova radna mjesta, gradili političke i druge karijere i sada bezbrižno žive.
Da se oženim? Kako kad nemam posao, stan, živim od skrbi za branitelje, s tim jedva sam preživljavam. Da! Dok je on bio na bojištu, oni su se ženili njihovim djevojkama, stvarali obitelji, slavili rođenja djece, rođendane, odlazili na godišnji odmor i uživali u svojim obiteljima.

Ovo je priča o hrabrom međimurskom policajcu koji je, kao i mnogi hrabri ljudi devedesetih godina, položio život za svoju domovinu. Njegov stric Pavao napisao je sjećanje na svog nećaka. 1. srpnja 1970. godine rođen je jedan od mnogih heroja Vukovara, Darko Tišljarić, policijski službenik iz Međimurja, s tek navršenih 20 godina, čiji je život okrutno prekinut na Ovčari. Njegov stric napisao je sjećanje na svog nećaka uz molbu - ako tko ima koju Darkovu fotografiju s ratišta, da mu pošalju.